Gokiii

srijeda, 19.11.2008.

Glagolska Vremena

--Infinitiv je osnovni, rječnički oblik glagola i jedan od neodređenih glagolskih načina. U hrvatskom se jeziku tvori dodavanjem nastavaka na -ti ili -ći na osnovu glagola.


--Prezent (lat. praesens = sadašnji) naziv je za sadašnje vrijeme u jezicima. Neki jezici imaju jedan oblik prezenta, a neki više njih.
-Prezent (lat. praesens = sadašnji) naziv je za sadašnje vrijeme u jezicima. Neki jezici imaju jedan oblik prezenta, a neki više njih.


--Imperfekt (lat. imperfectus = nesvršen) prošlo je nesvršeno vrijeme glagola u hrvatskom jeziku tvori se od nesvršenih glagola, od infinitivne ili prezentske osnove i nastavaka:
-ah, -aše, -aše, -asmo, -aste, -ahu
-jah, -jaše, -jaše, -jasmo, -jaste, -jahu
-ijah, -ijaše, -ijaše, -ijasmo, -ijaste, -ijahu


--Glagolski pridjevi u hrvatskome jeziku mogu biti radni (aktivni) ili trpni (pasivni).


--Perfekt (lat. perfectus = svršen) prošlo je glagolsko vrijeme koje postoji u mnogim jezicima (npr. hrvatski, starogrčki i latinski).
-Perfekt ili prošlo vrijeme glagola u hrvatskom jeziku tvori se od nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog.


--Pluskvamperfekt (lat. plus quam perfectum = više nego perfekt) ili pretprošlo vrijeme (također prošlo prošlo vrijeme) glagola u hrvatskom jeziku tvori se od glagolskog pridjeva radnog (GPR) kojemu prethodi perfekt ili imperfekt pomoćnog glagola biti. Tvori se od svršenih, a rjeđe od nesvršenih glagola.


--Aorist ili prošlo svršeno vrijeme glagola u standardnom hrvatskom jeziku tvori se od svršenih glagola, uglavnom od infinitivne osnove i nastavaka:
-h, , , -smo, -ste, -še
-oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše


--Futur prvi (lat. futurus = budući), također futur I. ili buduće vrijeme glagola u hrvatskom jeziku tvori se od nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola htjeti i infinitiva.


--Futur drugi (egzaktni) ili predbuduće vrijeme glagola u hrvatskom jeziku tvori se od svršenog prezenta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog.

Kondicionali

--Kondicional sadašnji (također kondicional I.) jedan je od dva pogodbena načina glagola u hrvatskom jeziku. Tvori se od nenaglašenog aorista pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog.


--Kondicional prošli (također kondicional II.) jedan je od dva pogodbena načina glagola u hrvatskom jeziku. Tvori se od kondicionala sadašnjeg pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog.

Hrvatski

--Atribut je dodatak imenici kojoj se dodaje da bi je pobliže opisao imenicu, imeničnu zamjenicu ili poimeničeni pridjev. Atribut može biti zamjenica (najčešće posvojna), pridjev ili broj, a rjeđe i imenica (u tom slučaju atribut i imenica koju opisuje nisu u istom padežu). Atribut dijelimo na pridjevni i imenični



--Objekt je rečenični dio koji nije nužan, ali je proširuje kao predmet radnje. Postoje izravni (direktni, bliži) i neizravni (indirektni, dalji) objekt.
-Izravni objekt je u akuzativu ili rjeđe u objektnom genitivu. Radnja direktno prelazi na njega.
-Neizravni objekt nije u akuzativu ni genitivu koji se njime može zamijeniti, već je obično u dativu, ali može biti i u lokativu i drugim padežima. Radnja ne prelazi direktno, već neizravno na njega.
-Neizravni objekt može biti izrečen i prijedložnim skupom (prijedlogom i imenicom), pa se tada naziva prijedložni objekt i obično je u genitivu.


--Priložna oznaka je rečenični dio koji dopunjuje predikat, pobliže označava okolnost pod kojom se vrši radnja izrečena predikatom: mjesto, vrijeme, način, uzrok, namjeru, posljedicu, pogodbu, dopuštanje, izuzimanje, količinu, smjer, društvo ili sredstvo. Priložna oznaka može biti jedna riječ, ili skupina riječi.
-priložna oznaka mjesta-POM
-priložna oznaka vremena-POV
-priložna oznaka načina-PON
-priložna oznaka uzroka-POU
-priložna oznaka namjere-PONAM
-priložna oznaka količine-POK

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari da/ne?